U predvečerje velikog praznika – Đurđevdana, u tišini Planinarskog doma “Stajna”, zdanja namijenjenog za smještaj i odmor planinara i drugih ljubiljetlja prirode, održano je pjesničko veče u okviru kojeg je predstavljena knjiga “Priče sa planina” Milanka Borovčanina Romsoka, sokolačkog književnika, dugogodišnjeg planinara, jednog od najstarijih članova Planinarskog društva “Glasinac”. Za organizaciju ovog vedrog kulturnog događaja bili su zaduženi Planinarsko-ekološko društvo “Jahorina” Pale i paljanska “Prosvjeta”.Bio je ovo pravi uvod u tradicionalni Đurđevdanski uranak, manifestaciju koja je, po sedamnaesti put, održana na Đurđevdan, a koja je, kao i minulih godina, okupila planinare i iskrene ljubitelje prirode.
O knjizi su govorili recenzent Milenko Jevđević, književnik iz Banja Luke i predsjednik Planinarsko-ekološkog društva “Jahorina” Radoje Vojvodić.
Iz Jevđevićeve recenzije izdvajamo dio koji govori da prave vrijednosti opstaju i ostaju u vječnosti.
“ Istinske vrijednosti ne idu rado iz svoje postojbine među svjetinu koja pritajeno vreba priliku da ih izokrene i da im se naruga. Zato i pisac ove knjige radije druguje s onim vječnostima koje pripadaju samo planinama: vrletnim stazama, nebeskim vrhovima, ljekovitim biljem, bistrim izvorima… Gdje zastane ispriča poneku legendu ili istorijsko zbitije, opiše tajne krajputaša i porazgovara s rijetkim stanovnicima napuštenih sela. I tako, u planinskom (putopisnom) hodočašću, malo po malo, Romsok je postao čovjek – planina”.
Radoje Vojvodić kaže da je knjiga “Priče sa planina” jedinstven turistički vodič kroz šumovite i vrletne prostore Sarajevsko-romanijske regije i da, kao takva, snažno afirmiše i promoviše planinarenje.
-U Romsokovoj knjizi čitaoci mogu pronaći podatke o najuzvišenijim kotama Romanije, Devetaka, Kopita, Javora, Maglića, Zelengore i drugih vrhova u istočnom dijelu Republike Srpske. On opisuje krajeve koje je sa planinskom bratijom pohodio - riječi su Vojvodića, čovjeka koji decenijama druguje sa planinarima i prirodom, učesnika i organizatora brojnih planinarskih manifestacija na području paljanske opštine.
Autor knjige “Priče sa planina” Milanko Borovčanin Romsok, u dijelu poetske večeri koja je bila ispunjena stihovima, prisutne je podsjetio na djelo pokojnog pjesnika Radoslava Samardžije, čovjeka u čijim venama je tekla poezija. Govorio je antologijsku Samrdžijinu pjesmu “Nije tvoja Romanija”, u kojoj poeta svilene duše dičnu planinu brani od brutalnih i bahatih ovozemljana.
Nije tvoja Romanija
Nije tvojaRomanija
Ne svojataj božje blago
Svjetlije no galaksija
Care, kralju, beže, ago…
Nije tvoje nit’ ičije
Da krasotom takvom vlada
LJepšom i od sve Rusije
I kanjona Kolorada
Nisu ove šume tvoje
LJekovitih polja travke
Kud se zlatne pčele roje
Med kipuće u naramke
Ne diraj mi Romaniju
To ognjilo poezije
Nego klekni, povij šiju
Što je Božje – tvoje nije
Istrunuće svi parmaci
I mednjici na njivama
Al’ ostaće vječni zraci
Zlatna slova na usnama
Romanija kroz bezvrijemlje
Da ispreda nauk velji –
Nije čovjek vlasnik zemlje
Neg on pripada zemlji!
Romsok je zahvalio svima koji su mu dali podršku kako bi se među čitaocima našle njegove “Priče sa planina”, a posebno članovima Planinskog društva “Glasinac” iz Sokoca, čija je pomoć posebno bila dragocjena kada je riječ o prodaji knjige.
-Knjige nikada nisam znao prodavati. Pisao sam ih i poklanjao čitaocima. Uvijek su me pratile finansijske neprilike, koje sam teško rješavao. Ovoga puta pomogli su mi moji drugari -sokolački planinari, naročito sekretar PD “Glasinac” Vera Mijatović, da prodam nekoliko desetina primjeraka ove knjige- rekao je Borovčanin i potom iznio nekoliko zanimljivih podataka iz priče naslovljene “Od Zmajevca do Pjenovca” .
-Ko pročita ovu priču, biće sigurno izenađen da je Pjenovac 1908. godine imao gradsku rasvjetu, 30 kafana, butike, malo pozorište, da je Prokleta Jerina, žena despota Đurđa Brankovića, dolazila u Pjenovac da se nadiše čistog vazduha i “popravi” krvnu sliku. A danas, nažalost, Pjenovac umire – rekao je Romsok.
Stihove u Planinarskom domu “Stajna” govorili su Milovan Jevtović, Branislav Ilić, Marijana Petronić i Slobodan Kovačević.
